Stefnuskjal hśmanista


Stefnuskjal hśmanista

Hśmanistar eru konur og karla žessarar aldar, žessa tķmaskeišs. Hśmanistar žekkja sögulegar forsendur hśmanisma fyrri alda og taka miš af framlagi mismunandi menningarheima, en ekki einvöršungu žeirrar menningar sem nś lętur mest aš sér kveša. Žetta er fólk sem gerir sér grein fyrir žvķ aš senn kvešur žaš žessa öld og gengur į vit nżrrar heimsmyndar.
Hśmanistar telja sig eiga langa sögu aš baki og enn lengri framtķš fyrir höndum. Žeir horfa fram į veginn, til barįttu og sigurs į hinni almennu kreppu sem nś rķkir. Žeir eru bjartsżnir og trśa į frelsi og félagslegar framfarir.
Hśmanistar eru alžjóšasinnar og keppa aš žvķ aš koma į alžjóšlegu mennsku samfélagi. Žeir lķta į heiminn sem eina heild og starfa ķ nįnasta umhverfi sķnu. Žeir hafna einsleitum heimi, en vilja fjölbreytni: fjölbreytt žjóšerni, tungumįl, siši og venjur; fjölbreytni ķ bśsetu, svęšaskipan og sjįlfsforręši; fjölbreyttar hugmyndir og markmiš; fjölbreytileika trśar, jafnt gušleysingja sem gušrękinna; fjölbreytni ķ starfi og sköpun.
Hśmanistar hafna yfirbošurum; žeir vilja ekki stjórnendur eša yfirmenn af neinu tagi; žeir telja sig hvorki fulltrśa né yfirmenn neinna annarra. Hśmanistar vilja hvorki mišstżrt rķki né allsherjarrķki eša rķkjaheild er leysi žaš af hólmi. Hśmanistar vilja ekki lögregluheri eša vopnaša flokka manna sem komi ķ žeirra staš.
Milli barįttumįla hśmanista og nśverandi įstands ķ heiminum hefur veriš reistur mśr. Nś er mįl til komiš aš brjóta žennan mśr nišur. Til žess aš svo geti oršiš verša hśmanistar um allan heim aš sameinast.

I. ALŽJÓŠAFJĮRMAGNIŠ
Žetta er Stórisannleikur okkar tķma: Peningar eru allt. Peningar eru rķkisstjórn, peningar eru lög og peningar eru völd. Žeir eru ķ raun forsenda žess aš viš höfum ķ okkur og į. Žeir eru list, heimspeki og trśarbrögš. Menn gera ekkert įn peninga, įn žeirra er ekkert hęgt. Peningar hafa įhrif į persónuleg samskipti, nįin tengsl og fjölskyldulķf. Jafnvel hóglįt einvera krefst fjįr.
Višhorf okkar til žessa allsherjarsannleika eru žó mótsagnakennd. Žorri manna er ósįttur viš aš žetta sé svona. Viš erum seld undir peningaharšstjórn, sem ekki er huglęgt fyrirbęri heldur efnislegt, žvķ hśn į sér heiti, talsmenn, framkvęmdarašila og skżrar reglur.
Nś į dögum eru žaš ekki lénshagkerfi né landsišnašur, hvaš žį hagsmunir svęšisbundinna hópa sem mįli skipta. Nś snżst allt um žaš, hvernig žessar sögulega tilkomnu heildir laga sig aš forskriftum hins alžjóšlega fjįrmagnskerfis ā€“ alžjóšlegs spįkaupmennskufjįrmagns sem sķfellt safnast į fęrri manna hendur. Žannig byggist jafnvel tilvera žjóšrķkja į lįnstrausti og lįnavišskiptum. Allir męna į fjįrfestana og trygging er bošin fram gagnvart bönkunum, sem hafa sķšasta oršiš. Senn lķšur aš žvķ aš fyrirtękin verši, rétt eins og landsbyggšin og borgirnar, óvéfengjanleg eign hins alžjóšlega bankakerfis. Tķmi allsherjarrķkisins er ķ nįnd, og žar meš krafan um nišurrif alls žess sem įšur var.
Jafnframt žessu er fyrri samstaša aš eyšast. Viš erum ķ raun vitni aš upplausn samfélagsins og tilkomu miljóna firrtra manna, sem lįta sig lķtt varša um annarra hag, žrįtt fyrir sameiginlega örbirgš og žjįningu. Fjįrmagnsveldiš ręšur ekki ašeins yfir efnislegu lķfi okkar meš stjórn sinni į framleišslužįttunum, heldur einnig yfir huglęgri tilveru okkar meš stjórn sinni į fjarskiptum og fjölmišlum. Viš žessar kringumstęšur getur žaš rįšskast aš vild meš efnislegar og félagslegar aušlindir okkar, unniš óbętanleg nįttśruspjöll og smįm saman żtt manneskjunni til hlišar. Til žess ręšur fjįrmagnsveldiš žegar yfir nęgilegri tękni. Rétt eins og stjórnendur fjįrmagnsins hafa tęmt verksmišjur og tekiš völdin af rķkisstjórnum hafa žeir einnig gersneytt vķsindin merkingu meš žvķ aš nżta sér hįžróaša tękni til aš valda fįtękt, eyšileggingu og atvinnuleysi.
Hśmanistar žurfa ekki aš beita fjįlglegum rökum til stušnings žeirri fullyršingu sinni, aš tęknilega séu jaršarbśar fullfęrir um aš rįša skjóta bót į vandamįlum af völdum atvinnuleysis, erfišleika į fęšuöflun, įstands heilbrigšismįla, hśsnęšismįla og menntamįla į stórum svęšum vķša um heim. Séu möguleikar til žessa ekki nżttir er žaš einfaldlega vegna žess aš tröllaukiš gróšabrask fjįrmagnsveldisins hindrar framkvęmdir.
Fjįrmagnsveldiš er nś žegar komiš śt fyrir ramma markašshagkerfisins og er fariš aš setja samfélaginu reglur um hvernig žaš skuli bregšast viš žeirri ringulreiš sem stjórnendur fjįrmagnsveldisins hafa skapaš. Žessari rökleysu er hinsvegar ekki mętt meš skynsamlegum rökręšum. Žvert į móti er hiš gagnstęša aš gerast, žvķ kynžįttahatur, bókstafstrś og öfgastefnur aftan śr forneskju eru aš koma fram į sjónarsvišiš. Nįi žessi nżja rökleysustefna undirtökunum svęšisbundiš og ķ stęrri samfélögum minnkar svigrśm framfarasinnašra afla dag frį degi. Į hinn bóginn hafa miljónir verkamanna nś žegar gert sér grein fyrir óraunsęi hins mišstżrša rķkis annars vegar og flįręši hins kapķtalķska lżšręšis hinsvegar. Žess vegna eru verkamenn óšum aš rķsa gegn spilltum stjórnum stéttarfélaga, rétt eins og almenningur er farinn aš tortryggja stjórnmįlaflokka og rķkisstjórnir. Naušsynlegt er aš marka žessum hręringum stefnu, žvķ sé žaš ekki gert festast žęr ķ handahófskenndum og ómarkvissum ašgeršum og veršur ekkert įgengt. Brżn naušsyn er į almennri umręšu um grundvallarhugmyndir manna um framleišslužęttina.
Frį sjónarmiši hśmanista eru framleišslužęttirnir vinna og fjįrmagn; gróšabrask og okurlįnastarfsemi į žar ekki heima. Eins og mįl standa nś berjast hśmanistar fyrir gagngerum breytingum į frįleitum tengslum žessara tveggja žįtta. Fram til žessa hefur žaš veriš vištekin hugmynd, aš hagnašur sé réttilega fjįrmagnseigandans og launin komi ķ hlut verkamannsins. Ójöfnušurinn er réttlęttur meš įhęttu fjįrfestandans, rétt eins og sérhver verkamašur stofni ekki ķ hęttu tilveru sinni ķ nśtķš og framtķš ķ sveiflum kreppu og atvinnuleysis.
Hér skiptir einnig höfušmįli stjórnun og įkvaršanataka innan fyrirtękis. Hętt er viš aš hagnašur sem ekki er nżttur til aš efla fyrirtęki eša auka fjölbreytni ķ framleišslu og fara inn į nżjar brautir verši notašur ķ spįkaupmennsku. Af žessum sökum veršur barįtta verkafólks aš beinast aš žvķ aš žvinga fjįrmagniš til aš skila sem mestum afrakstri framleišslunnar.
Žessu veršur ekki komiš til leišar nema meš sameiginlegri stjórnun og stefnumótun. Hvernig veršur öšruvķsi komist hjį stórfelldum uppsögnum og lokun og rżmingu verksmišjanna? Ranglętiš felst ķ fjįrfestingum utan rekstrar, sviksamlegum gjaldžrotum, skuldasöfnun af įsetningi og fjįrmagnsflótta - en ekki ķ įgóša sem hęgt er aš mynda meš žvķ aš žróa framleišni. Vęri krafist upptöku framleišslutękjanna ķ žįgu verkafólks, ķ anda kenninga 19. aldarinnar, ęttum viš aš minnast nżoršins hruns sósķalismans ķ framkvęmd.
Sé žau andmęli höfš uppi, aš meš žvķ aš setja fjįrmagninu skoršur į sama hįtt og vinnunni myndi žaš leiša til flótta žess til hagkvęmari sviša og svęša, er rétt aš hafa hugfast aš slķkt gerist aš öllum lķkindum ekki ķ nįinni framtķš, žar sem rökleysa rķkjandi kerfis leišir til mettunar og heimskreppu. Žessi andmęli, sem eru ķ ešli sķnu sišlaus, taka ekki tillit til sögulegrar yfirfęrslu fjįrmagnsins til hins alžjóšlega fjįrmįlakerfis. Meš žessari tilfęrslu fjįr hefur sjįlfstęšum atvinnurekendum smįm saman veriš breytt ķ starfsmenn sem hafa ķ raun ekkert įkvöršunarvald, hlekki ķ kešju sem veitir žeim einungis sjįlfsforręši ķ orši kvešnu. Hins vegar gefa atvinnurekendur žessum atrišum nįnari gaum eftir žvķ sem kreppan įgerist.
Hśmanistar finna hjį sér žörf til aš hefjast handa, ekki ašeins į sviši verkalżšsmįla, heldur einnig į stjórnmįlasvišinu, til aš koma ķ veg fyrir aš rķkiš verši verkfęri ķ höndum hins alžjóšlega fjįrmagnsveldis; žeir vilja nį fram sanngjörnum skiptum milli framleišslužįttanna; žeir vilja aš samfélagiš endurheimti sjįlfsįkvöršunarréttinn sem af žvķ var tekinn.

II. LŻŠRĘŠI Ķ ORŠI OG Į BORŠI
Sjįlft skipulag lżšręšisins hefur oršiš fyrir gķfurlegum įföllum žar sem svo mjög hefur molnaš śr hornsteinum žess - skiptingu valdsins, fulltrśakerfinu og viršingu fyrir minnihlutahópum.
Formleg skipting valdsins er mótsögn ķ sjįlfu sér. Nęgir žar aš lķta į uppruna og uppbyggingu hvers valdaašila ķ raun til aš sanna hve nįin tengsl žeirra eru. Öšruvķsi getur žetta ekki veriš; žeir eru hlutar sama kerfis. Tķšar kreppur žar sem valdhafar taka hver fram fyrir hendurnar į öšrum, spilling og órįšsķa, haldast ķ hendur viš almennt įstand ķ tilteknu landi, efnahag žess og stjórnmįlaašstęšur.
Allt frį žvķ aš kosningaréttur varš almennur var tališ aš meš žvķ aš fólkiš fengi aš kjósa sér fulltrśa og veita žeim umboš sitt, vęri lżšręšiš tryggt meš kosningunum. Ķ tķmans rįs höfum viš hins vegar komist aš raun um aš hér er ašeins um aš ręša fyrsta skrefiš, žar sem fjöldinn velur sér örfįa fulltrśa en sķšan kemur annaš skref, žar sem žessir fįu fulltrśar svķkja fjöldann og gerast handbendi hagsmuna sem eru andstęšir umbošinu sem žeim var veitt. Žetta mein hefur grafiš um sig innan stjórnmįlaflokkanna, žar sem forysta žeirra hefur fjarlęgst hagsmuni fólksins. Jafnvel innan flokksveldisins, sjįlfrar flokksmaskķnunnar, fjįrmagna voldugir hagsmunaašilar frambjóšendur og segja žeim fyrir um hvaša mįlefni žeir skuli styšja. Allt ber žetta vott um djśpstęša kreppu hvaš varšar inntak og framkvęmd fulltrśalżšręšisins.
Hśmanistar berjast fyrir žvķ aš breyta framkvęmd fulltrśafyrirkomulagsins og leggja meiri įherslu į samrįš viš fólkiš, į žjóšaratkvęšagreišslur og beina kosningu fulltrśa. Žetta skiptir mįli vegna žess aš ķ żmsum löndum gilda lög sem setja sjįlfstęša frambjóšendur skör lęgra en frambjóšendur stjórnmįlaflokka, eša gera mönnum erfitt fyrir meš fyrirslįttarreglum og fjįrhagsskilyršum, vilji žeir koma sér į framfęri viš samfélagiš. Allar stjórnarskrįr eša lög sem hefta möguleika manna į aš kjósa eša vera kjörnir eru lķtilsviršing viš undirstöšur raunverulegs lżšręšis, sem er ofar öllum réttarfarslegum tilskipunum. Eigi aš gera mönnum jafnt undir höfši ęttu fjölmišlar aš žjóna hagsmunum almennings fyrir kosningar meš žvķ t.d. aš veita frambjóšendum sem eru aš koma tillögum sķnum į framfęri sömu ašstöšu, öllum jafnt. Į hinn bóginn ętti aš setja lög um pólitķska įbyrgš er kvęšu į um aš sérhver sį sem kjörinn er til opinbers embęttis en stendur ekki viš kosningaloforš sķn, eigi į hęttu aš missa embętti sitt eša verša kallašur fyrir rétt.
Žetta er naušsynlegt, žvķ eins og mįlum er nś hįttaš sęta žeir sem ekki standa viš fyrirheit sķn einungis žeirri refsingu aš hljóta ekki endurkosningu. Žetta er allsendis ófullnęgjandi žvķ žaš hindrar žį ekki ķ aš svķkja umbošsgjafa sķna. Tęknilegir möguleikar til beins samrįšs um brżnustu mįlefni aukast dag frį degi. Hér er ekki įtt viš aukna įherslu į skošanakannanir og ašrar athuganir, sem išulega eru rangtślkašar, heldur um aš gera žįtttöku alls almennings og beina atkvęšagreišslu ašgengilega meš žróašri tölvutękni og rafeindamišlun upplżsinga.Ķ raunverulegu lżšręši ętti aš veita minnihlutahópum tryggingu ķ fullu samręmi viš fjölda žeirra, sem til žessara hópa teljast, og aušvelda ętti žeim žįtttöku ķ samfélaginu meš öllum rįšum. Eins og er verša minnihlutahópar einatt fyrir baršinu į śtlendingahatri og mismunun af żmsu tagi, enda žótt žeir sįrbišji um višurkenningu samfélagsins. Viš žessar ašstęšur ber hśmanistum aš hefja mįlefni minnihlutahópa til jafngildis viš žaš, sem efst er į baugi hverju sinni, og leiša ķ hvķvetna barįttuna gegn fasisma, duldum eša yfirlżstum. Barįtta fyrir rétti minnihlutahópa jafngildir barįttu fyrir rétti allra manna.
Einnig tķškast žaš nś, aš innan žjóšarheildar žurfi heil héruš, landshlutar eša sjįlfstjórnarsvęši aš žola slķka mismunun gagnvart minnihlutahópum, vegna yfirgangs hins mišstżrša rķkisvalds, sem oršiš er aš tilfinningasnaušu verkfęri ķ höndum fjįrmagnsveldisins. Žessu ętti aš linna ef komiš vęri į fót sambandsstjórnarskipulagi, žar sem raunverulegu pólitķsku valdi yrši skilaš aftur til žeirra sögulegu menningarsamfélaga sem ķ hlut eiga.
Umręša um vinnu og fjįrmagn, raunverulegt lżšręši og markmiš valddreifingar ķ stjórnkerfi rķkja jafngildir žvķ ķ raun aš beina hinni pólitķsku barįttu inn į žį leiš aš skapa nżja samfélagsgerš - sveigjanlegt samfélag ķ stöšugri ašlögun aš breytilegum žörfum fólksins, alžżšu manna, sem nś liggur viš köfnun vegna žess hve sjįlfstęši hennar er skert.

III. AFSTAŠA HŚMANISTA
Ašgeršir hśmanista byggjast ekki į óraunverulegum kenningum um guš, nįttśruna, samfélagiš eša mannkynssöguna. Žęr spretta af lķfsnaušsynjum, aš foršast sįrsaukann og leitast viš aš öšlast vellķšan. Viš žessar žarfir bętast svo vęntingar manna um framtķšina sem rįšast af reynslu fortķšarinnar og žeim įsetningi aš bęta rķkjandi įstand. Mannleg reynsla er ekki ašeins afleišing nįttśruvals eša samsafnašra nįttśrulegra og ešlisfręšilegra stašreynda, lögmįls er gildir um allar dżrategundir, heldur einnig og jafnframt félagsleg og einstaklingsbundin reynsla, sem beinist aš žvķ aš yfirstķga stundarsįrsauka og koma ķ veg fyrir framtķšaržjįningu. Mannlegt starf, sem eflist ķ félagsvinnu, breytist frį kynslóš til kynslóšar ķ stöšugri barįttu viš aš bęta nįttśruleg skilyrši, jafnvel lķkamann sjįlfan. Žvķ er rétt aš skilgreina manninn sem sögulega veru gędda félagslegri hęfni, sem er fęr um aš breyta heiminum og jafnvel eigin ešli. Ķ hvert skipti sem einstaklingur eša hópur manna beitir ašra žvingunum og ofbeldi tefur žaš framgang sögunnar og gerir fórnarlömbin aš ā€žnįttśrulegumā€œ hlutum. Nįttśran hefur engan įsetning. Žegar viš heftum frelsi og įform einhvers er sį hinn sami geršur aš ā€žnįttśrulegumā€œ hlut, nytjahlut.
Framvinda mannlegrar žróunar veršur, žótt hęgt gangi, aš umbreyta nįttśrunni og samfélaginu og gera śtlęgt ofbeldi žaš og įnauš sem sumir menn beita ašra. Žegar žetta gerist munum viš stķga skrefiš frį forsögu mannkyns til raunverulegrar sögu žess. Žangaš til getum viš ekki tekiš miš af neinu öšru né ęšra gildi en manninum sjįlfum, fullnęgšum og frjįlsum. Žessvegna gera hśmanistar aš kjörorši sķnu: ā€žEkkert ofar manninum og enginn mašur nešar öšrumā€œ. Ef viš teljum guš, eša rķkiš, peninga eša hvašeina annaš, vera žaš sem viš viršum mest, žį er mašurinn settur skör lęgra og žar meš skapast skilyrši fyrir žvķ aš honum sé stjórnaš eša jafnvel fórnaš. Hśmanistar gera sér ljósa grein fyrir žessu. Hśmanistar gera veriš hvort heldur gušleysingjar eša trśhneigšir menn. Heimssżn žeirra og gjöršir eru žó ekki reistar į trśariškun žeirra eša trśleysi. Žeir taka miš af manninum og nęrtękustu žörfum hans. Öšlist žeir trś į aš ķ barįttu sinni fyrir betri heimi hafi žeir uppgötvaš einhvern žann tilgang er žoki manninum eitthvaš įleišis į braut framfara og aukins žroska, žį beita žeir trś žessari eša uppgötvun ķ žįgu alls mannkyns.
Hśmanistar telja aš grundvallarvišfangsefniš sé žetta: aš vita hvort mašur vill lifa lķfinu og aš įkveša viš hvaša skilyrši.
Hśmanistum bżšur viš hvers konar ofbeldi, hvort heldur lķkamlegu, efnahagslegu, trśarlegu eša hugmyndafręšilegu ofbeldi, ellegar misrétti kynja eša kynžįtta. Hśmanistar hafna hverskonar mismunun, dulinni eša yfirlżstri.
Hśmanistar hneigjast ekki til ofbeldis. Žeir eru hins vegar fjarri žvķ aš vera hugleysingjar, né eru žeir hręddir viš aš bjóša ofbeldinu birginn, vegna žess aš slķk gjörš felur ķ sér tilgang. Hśmanistar vilja lifa ķ nįnum tengslum viš samfélagiš. Žeir setja fram raunhęfa kosti og eru žess vegna sjįlfum sér samkvęmir.
Žannig eru skżr mörk milli hśmanisma og andhśmanisma. Hśmanisminn metur vinnuna ofar veldi fjįrmagnsins, raunverulegt lżšręši ofar lżšręši ķ orši kvešnu, dreifingu valdsins ofar mišstżringu, jöfnuš ofar mismunun, frelsi ofar kśgun, tilgang lķfsins ofar uppgjöf, samsekt og firringu.
Hśmanisminn sękir styrk sinn ķ frelsi mannsins til aš velja og sišfręšin, sem hann er reistur į, er hin eina raunhęfa į okkar tķmum. Hann setur traust sitt į manninn og frjįlsa įkvöršun hans og greinir į milli mistaka og varmennsku, žess sem veit ekki betur og svikarans.

IV. FRĮ NĮTTŚRULEGUM HŚMANISMA TIL MEŠVITAŠS HŚMANISMA
Hśmanisminn į aš virkja grasrót samfélagsins, meš žįtttöku ķ lķfi fólks og störfum, breyta einföldum mótmęlaašgeršum ķ mešvitaš afl, sem beinist aš breytingum į sjįlfu efnahagsskipulaginu.
Aš žvķ er snertir žį er berjast fyrir mįlstašnum innan stéttarfélaga og pólitķskra framfaraflokka žį mun barįtta žeirra eflast og verša heildstęšari eftir žvķ sem žeim tekst aš hafa įhrif į leištoga samtaka sinna og fį félaga sķna til lišs viš stefnu sem setur grundvallarmarkmiš hśmanismana ķ fyrsta sęti, ofar öllum skammtķmamarkmišum.
Hin fjölmenna stétt nįmsmanna og kennara ber aš öllu jöfnu nęmt skynbragš į óréttlęti og žegar kerfiskreppan snertir hana, mun hśn koma į framfęri vilja sķnum til breytinga. Fjölmišlafólk, sem er ķ tengslum viš harmleiki hversdagslķfsins, er einnig ķ ašstöšu til aš starfa ķ samręmi viš stefnu hśmanista į saman hįtt og żmsir menntamenn sem sżna ķ verki andstöšu sķna viš kröfur ómanneskjulegs kerfis.
Sé horft til stašreynda mannlegra žjįninga er fjölmargt hęgt aš gera og żmis višfangsefni tiltęk, sem bjóša fólki aš takast į hendur óeigingjarnt starf ķ žįgu hinna śtskśfušu og žeirra sem er mismunaš. Samtök, hópar sjįlfbošališa og stór hluti almennings er stundum virkjašur til jįkvęšs framlags. Įn efa er slķkt framlag til žess falliš aš afhjśpa vandamįlin og varpa ljósi į žau. Į hinn bóginn stefna žessir hópar ekki aš žvķ meš störfum sķnum aš breyta žeirri samfélagsskipan sem orsakaši vandamįlin. Ašgeršir žeirra sverja sig meira ķ ętt viš lķknarstarfsemi en mešvitašan hśmanisma. Žó felast ķ žessari višleitni til góšra verka ašgeršir og andóf, sem hęgt vęri aš efla og beita af meiri įkvešni og ķ vķšara samhengi.

V.HERBŚŠIR ANDHŚMANISTA
Žau öfl sem fjįrmagnsveldiš hefur yfir aš rįša herša enn hįlstakiš į žjóšum heims. Sundurleit öfl leysast śr lęšingi og sękja sér styrk ķ rķkjandi öryggisleysi, sem žau eru lagin viš aš nżta sér, og beina andśš aš žeim er ekkert hafa til saka unniš. Grundvöllur žessarar nżfasķsku stefnu er djśpstęš afneitun mannlegra gilda. Vistverndarstefna į villigötum tekur upp hanskann fyrir nįttśruna į kostnaš mannsins. Samkvęmt žessari stefnu eru vistfręšileg slys ekki slęm vegna žess aš žau stofni mannkyni ķ hęttu, heldur vegna žess aš mašurinn hafi gerst tilręšismašur viš nįttśruna. Sumar žessara kenninga telja manninn sjįlfan mengašan og žvķ sé hann mengunarvaldur ķ nįttśrunni. Žessir ašilar lķta svo į aš betra hefši veriš ef lęknavķsindunum hefši mistekist aš rįša bug į fjölda sjśkdóma og lengja mešalęvi mannsins. ā€žJöršin nśmer eitt !!ā€œ hrópa žeir sefasżkislega svo aš minnir į vķgorš nasistanna foršum. Žį er stutt ķ mismunun gagnvart mengandi menningu eša gagnvart śtlendingum, sem taldir eru menga žjóšlķfiš. Žessar stefnur flokkast undir andhśmanisma žvķ žęr grundvallast į mannfyrirlitningu. Forvķgismenn žeirra fyrirlķta sjįlfa sig og endurspegla žannig žęr nišurrifs- og sjįlfsvķgstilhneigingar, sem nś eru svo mjög ķ tķsku.
Verulegur hluti skynugs fólks styšur žó einnig umhverfisvernd, vegna žess aš žaš gerir sér ljóst hve alvarleg vandamįl er hér um aš ręša. Ef vistverndarmenn tękju upp stefnu hśmanismans, yrši barįttunni beint gegn žeim sem valdir eru aš hörmungunum, žaš er aš segja gegn fjįrmagnsveldinu og vķšfešmri kešju eyšileggjandi išnrekstrar og atvinnustarfsemi, sem er nįtengd hergagnaframleišslubįkninu. Įšur en menn fara aš hafa įhyggjur af selunum, ęttu žeir snśa sér aš hungrinu ķ heiminum, offjölgun mannkyns, barnadauša, sjśkdómum, skorti į hreinlętisašstöšu og hśsnęši ķ mörgum heimshlutum. Žeir ęttu aš vinna gegn atvinnuleysi, aršrįni, kynžįttahatri, mismunun og skorti į umburšarlyndi ķ tęknilega žróušum heimi žar sem menn eru aš setja vistkerfiš śr skoršum ķ nafni glórulauss hagvaxtar.
Žaš er óžarfi aš fjölyrša um hęgri öflin sem pólitķskt verkfęri andhśmanismans. Žar hefur varmennskan gengiš svo langt aš hęgri menn kynna sig jafnvel sem fulltrśa ā€žhśmanismaā€œ. Į hęgri vęngnum mį einnig nefna slóttuga klerka, sem žykjast byggja kenningar sķnar į svoköllušum ā€žgušfręšilegum hśmanismaā€œ. Žessi tegund manna stóš foršum aš trśarbragšastyrjöldum og rannsóknarrétti og tortķmdi höfundum vestręns hśmanisma į fyrri öldum. Nś eigna klerkarnir sér dyggšir fórnarlamba sinna og žykjast žess jafnvel umkomnir aš ā€žfyrirgefa frįvikā€œ hśmanista fyrri tķma. Svo óprśttnir eru andhśmanistar viš aš eigna sér orš žeirra aš žeir skirrast ekki viš aš kalla sjįlfa sig hśmanista.
Andhśmanistar hafa aragrśa ašferša, tękja og tjįningarforma į takteinum. Žó ętti nįnari śtlistun į įróšursbrögšum žeirra aš auka lķkurnar į aš żmsir góšviljašir og auštrśa hśmanistar endurskoši afstöšu sķna og tilgang félagslegs starfs sķns.

VI. BARĮTTUSVIŠ HŚMANISTA
Helstu barįttusviš hśmanista eru atvinnumįl, hśsnęšismįl, verkalżšsmįl, stjórnmįl og menningarmįl og markmišiš er aš skapa félagslega hreyfingu. Į žennan hįtt greišir hśmanisminn fyrir žvķ aš żmis framfarasinnuš öfl, hópar og einstaklingar geti tekiš žįtt ķ barįttunni įn žess aš tżna sérkennum sķnum og sérstökum eiginleikum. Slķk hreyfing mišar aš žvķ aš stušla aš sameiningu afla, sem ķ vaxandi męli verši fęr um aš hafa įhrif į fjölmenna žjóšfélagshópa og móta umbreytingu samfélagsins meš ašgeršum sķnum.
Hśmanistar eru engir einfeldningar og vilja ekki slį um sig meš yfirlżsingum sem betur hefšu hęft rómantķk fyrri tķma. Žeir lķta ekki svo į aš tillögur žeirra séu albesta tślkun félagslegrar vitundar, né heldur aš samtök žeirra séu hafin yfir gagnrżni. Hśmanistar lįtast ekki vera fulltrśar neins meirihluta. Žeir starfa einfaldlega eins og žeim viršist réttlįtt og stefna aš umbreytingum sem žeir telja ęskilegar og mögulegar hér og nś.

© 1993, Hśmanistahreyfingin.. Allur réttur įskilinn..


« Sķšasta fęrsla

Athugasemdir

1 Smįmynd: Jón Steinar Ragnarsson

Ķ allri žessari langloku, žį kemur ķ ljós ķ sķšustu setningu aš žessi hreyfing starfar eftir nįkvęmlega sömu prinsippum og ašrir flokkar. Nefnilega gešžótta kjörinna fulltrśa og žeirra afstęšu sannfęringu.

Samdir žś žennan texta einn eša var hann meitlašur af breišum hóp? Segšu nś satt.

Jón Steinar Ragnarsson, 22.1.2013 kl. 00:24

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband